Molitva Sv. Mihovilu


Mihovil

Sveti Mihovile Arkanđele, brani nas u boju protiv pakosti, u zasjedama đavolskim budi nam zaklon. Ponizno molimo neka mu zapovjedi Svemogući Bog:
Ti vojvodo vojske nebeske Sotonu i druge zle duhove koji svijetom obilaze na propast duša, božanskom krepošću u pakao strovali. Amen! (Papa Lav XIII.)

Izdvojeno

 

 

1.1.2023.

Nova godina

6.1.2023.

Bogojavljenje - sveta Tri kralja

15.1.2023.

Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske

SUDJELOVANJE NA OPĆIM IZBORIMA U BiH 2022. PDF Ispis E-mail

Sudjelovanje na Općim izborima u BIH 2022.

 
 
 
 
 
PROGLAS
MATICE HRVATSKE I HRVATSKOG KULTURNOG DRUŠTVA „NAPREDAK“
Hrvaticama i Hrvatima, državljanima Bosne i Hercegovine koji žive izvan BiH!
Matica hrvatska i Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ upućuju zajednički
Poziv na Izbore u Bosni i Hercegovini 2. listopada 2022. godine
Drage Hrvatice i Hrvati – državljani Bosne i Hercegovine koji živite izvan Bosne i Hercegovine!

Dana 2. listopada 2022. godine bit će održani Izbori u Bosni i Hercegovini. Rok za prijavu, koja omogućava glasovanje državljanima BiH koji žive izvan Bosne i Hercegovine, istječe 19. srpnja 2022. godine.
Ne zaboravite da:
- imate pravo glasa na izborima u Bosni i Hercegovini,
- imate povijesnu odgovornost da sačuvate pravo na svoj autentični hrvatski i bosanskohercegovački glas, posredstvom predstavnika koje ćemo sami izabrati
- imate povijesnu priliku zaštititi Hrvate koji žive u Bosni i Hercegovini od daljeg napuštanja zemlje koju su za vas i za nas sačuvali predci stoljećima
- imate presudnu ulogu u očuvanju opstanka hrvatskih ognjišta u Bosni i Hercegovini na način da ćete glasovanjem na izborima udvostručiti snagu i volju za opstankom sve malobrojnijem hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini.

Poznata je činjenica da će izbori biti održani po starom izbornom zakonu koji omogućava drugima da govore u naše ime.

Matica hrvatska i Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ pozivaju vas i mole da se pridružite Hrvatima Bosne i Hercegovine i zajedno s njima udvostručite snagu kojom ćemo se izboriti za pravo Hrvata na vlastito političko mišljenje unutar bosanskohercegovačkog društva.

Podsjećamo na činjenicu da će se nakon ovih izbora donositi važne odluke o izmjenama Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. Da bismo dali svoj doprinos i pravo na uređivanje Bosne i Hercegovine našim autentičnim glasom, moramo glasovati.
 
Matica hrvatska i Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ podsjećaju vas kako vaš glas može biti presudan i zato vas molimo za žurno podnošenje prijava za glasovanje izvan Bosne i Hercegovine.

Prijave za glasovanje izvan BiH dostavljaju se samo elektronički, putem portala e-Izbori, dostupnog na mrežnoj stranici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH ili putem telefaksa na slјedeće brojeve: +387 33/251-333 i +387/33 251-334. Ne zaboravite se prijaviti do 19. srpnja 2022.

Sve informacije u vezi s glasovanjem izvan BiH dostupne su na službenoj internetskoj stranici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH www.izbori.ba ili putem info-linije: +387 33/251-331 i +387/33 251-332 ili elektroničkim putem na e-adresu: info@izbori.ba.
 
11. srpnja 2022.
Matica hrvatska i Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“
 
GRADJANI GRADA PDF Ispis E-mail

Gdje je uopće Metković i žive li u njemu Metkovci ili građani?

Jedna duša, a imena dva'es troje ili kako sve zovemo zavičaj?
Svako malo, što iz zavičaja, što izvana, primam upite o tome kako se naš zavičaj zove i kako se njegovo ime piše. Lektura polovice sažetaka u povodu velikoga skupa o 600. obljetnici prvoga spomena Metkovića samo mi je potvrdila kako je i dalje u uporabi velik broj različitih imena za jedan te isti prostor u kojemu živimo (za povratak u prošlost pogledajte objavu na e- adresi https://likemetkovic.hr/portal/gdje-zivimo-u-neretvanskoj-krajini-neretvanskoj-dolini- ili-u-dolini-neretve/).

Jednom sam zgodom pobrojio različita imena na koja sam naišao u literaturi (bacite oko na natuknicu Neretvanska krajina na e-adresi http://hrvatski.hr/etnici-i-ktetici/), pa ih
ponovimo uz malu ogradu kako ih vjerojatno još ima: Dolina/dolina Neretve, Donjoneretvanski kraj, Neretvanski kraj, Neretvanska krajina, Neretvanska dolina, Južno Poneretavlje, Hrvatsko Poneretvlje, Delta/delta Neretve, Donja/donja Neretva, Neretva, Donjoneretvanska delta itd.

Uza svako od tih imena postoji određeni problem. U puku najpotvrđenije ime Neretva istoznačno je s imenom rijeke te povijesnim imenom Gabele. Lik Donja Neretva katkad se
poistovjećuje s užim zavičajem Donjana, tj. s tokom Neretve južno od Opuzena, a likovi Dolina Neretve i Neretvanska dolina problematični su stoga što se mogu odnositi na više zemljopisnih objekata, tj. osim na naš zavičaj odnose se na cjelokupno područje uz Neretvu južno od Počitelja, u širemu smislu na područje uz srednji i donji tok Neretve južno od Mostara, a u najširemu čak na cjelokupan Neretvin slijev. Problem je imena Dolina Neretve i u tome što nas jezični savjetnici poučavaju kako je svezu imenica u nominativu + imenica u genitivu bolje zamijeniti svezom pridjev + imenica. Likovi koji sadržavaju sastavnicu poneret(a)vlje nisu terenski potvrđeni, njima se služe ili su se služili pojedini autori (npr. Ivan Jurić, Trpimir Macan i Jakša Raguž) te su umjetno skovani po uzoru na Pokuplje i Posavlje. Toponime Delta Neretve, Donjoneretvanska delta i (Donjo)neretvanski kraj također bismo mogli ubrojiti u skupinu učenih toponima jer ni oni do objave pojedinih publikacija nisu bili u općoj uporabi. Nekoć najpotvrđeniji lik Neretvanska krajina, koji, primjerice, upotrebljavaju naš susjed iz Brista fra Andrija Kačić Miošić i domaći čovjek fra Luka Vladmirović te koji i ja danas upotrebljavam, polako iščezava iz opće uporabe još od druge polovice XIX. stoljeća, poglavito nakon Hercegovačkoga ustanka 1875. – 1878. kad naš zavičaj, nakon pripojenja Bosne i Hercegovine Habsburškoj Monarhiji, napokon prestaje biti krajinom, tj. rubnim područjem uz nesigurnu granicu. Imenica je krajina u Domovinskome ratu dobila i negativnu konotaciju, pa je mnogi danas nerado izgovaraju iako teško da bismo Cetinsku, Imotsku i Vrgorsku krajinu mogli povezati s privremenom tvorevinom Mile Martića sa sjedištem u Kninu.

Osim izbora samoga imena, pojavljuje se i problem pisanja velikoga i maloga početnog slova. Budući da se svi navedeni likovi odnose na točno određeno područje od Metkovića do Ušća, jasno je da je riječ o točno određenome zemljopisnom objektu za koje vrijede točno određena pravopisna pravila. Stoga je pogrešno pisati dolina Neretve, delta Neretve i donja Neretva jer su imenica dolina i delta te pridjev donja prvi članovi dvorječnoga imena. Dakle, piše se Dolina Neretve, Donja Neretva i Delta Neretve jer su imenice dolina i delta te pridjev donja prvi članovi navedenih dvorječnih imena. Ujedno je sporno pisanje riječi poneret(a)vlje velikim slovom jer se ta riječ odnosi na slijev, a imena se sljevova pišu malim slovom. Dakle, treba pisati Donje poneretavlje, Južno poneretavlje ili Hrvatsko poneretvlje ako se upotrebljavaju ta imena. Pisanje likova Donjoneretvanski kraj, Neretvanski kraj, Neretvanska krajina, Neretvanska dolina, Neretva i Donjoneretvanska delta, barem po korpusu tekstova koje sam pregledao, nije prijeporno. Likovi Dolina Neretve i Neretvanska krajina uneseni su u nedavno objavljeni Rječnik velikoga i maloga početnog slova kojemu je jedna od autorica Perina Vukša Nahod, a kojemu je pisac ovih redaka savjetnikom za zemljopisna imena.

Na koncu ovoga odjeljka valja reći da su, što mjesno, što u literaturi, najpotvrđeniji likovi Dolina Neretve, Donja Neretva, Neretva i Neretvanska krajina te bi se nekom zgodom
moralo dogovoriti koje od tih imena izabrati jer iz više razloga nije dobro da je za isti zemljopisni objekt u uporabi desetak različitih imena. Možda čak ne bi bilo loše odraditi anketu na vašemu i mojemu omiljenom portalu kako bismo vidjeli kako Neretvani dišu. Veliko i malo slovo struka će lako riješiti.
Kako su Metkovci postali građani 200 godina nakon što je Metković postao općinsko
središte?
Drugi je problem koji se svako malo pojavi pisanje imenice grad uz ime Metković. Tu višeznačnost stvara probleme. Imenica grad, naime, u hrvatskome jeziku može označivati
vrstu naselja te čak tri vrste administrativne jedinice: grad koji nije županijsko središte (osim Pule) jedinica je lokalne samouprave (Grad Metković administrativna je jedinica koja obuhvaća naselja Dubravica, Glušci, Metković, Prud i Vid), grad koji je županijsko središte (i Pula) istodobno je jedinica lokalne i područne samouprave, a u slučaju Grada Zagreba imenica grad označuje jedinicu područne samouprave istovrijednu županiji (oni koji žele znati više, mogu poviriti na e-adresu https://hrcak.srce.hr/clanak/397915). U prvome slučaju imenica se grad piše malim početnim slovom, a u svim drugima velikim.

U skladu s gore navedenim, kad je riječ o naselju Metković, piše se grad Metković s tim da je imenica grad najčešće višak i bilo bi je bolje izbjegavati kako nekome ne bi palo
napamet da treba pisati selo Glušci, zaselak Dželetin i slično. Dakle, ove godine slavimo 600. obljetnicu prvoga spomena (grada) Metkovića, a ne Grada Metkovića jer se ostala naselja u sastavu Grada Metkovića kao jedinice lokalne samouprave ne spominju prvi put te godine niti su dijelom naselja Metković. Nadalje, u obraćanju stanovništvu Grada Metkovića nije uputno upotrebljavati višerječnu svezu građani Grada Metkovića (S obzirom na to da Dugo Selo i Stari Grad imaju status grada, nije li smiješno govoriti o građanima Grada Dugoga Sela ili građanima grada Staroga Grada?), koju su svi naši političari pokupili od pokojnoga zagrebačkoga gradonačelnika koji je sebe nazivao gradonačelnikom Grada Zagreba. Kad se obraćamo stanovnicima Grada Metkovića, ni etnik Metkovci nije prikladan jer su u sastavu Grada Metkovića i Dubravičani, i Gluščani, i Pruđani, i Vidonjci (a ne seljani sela Dubravica, Glušci, Prud i Vid kako bi trebalo pisati i govoriti kad bi se preuzeo obrazac građani grada Metkovića). Kad se piše ili govori o „građanima Grada Metkovića“, tj. o žiteljima administrativne jedinice nazvane Grad Metković, trebalo bi upotrebljavati višerječni izraz stanovnici Grada Metkovića jer smo imenicu građanin počeli upotrebljavati po uzoru na englesku riječ citizen koja označuje i građanina i državljanina, a kad pišemo ili govorimo o gradu Metkoviću kao naselju, valja nam upotrijebiti etnike, tj. obratiti se Metkovcima i Metkovkama, a ne građanima i građankama grada Metkovića jer to ne samo da je podugačko i nepotrebno, nego i potire mjesni govor.

Domagoj Vidović, likemetkovic.hr

 
HODOČAŠĆE U SVETIŠTE MAJKE BOŽJE SLJEMENSKE - KRALJICE HRVATA PDF Ispis E-mail
HODOČAŠĆE
U SVETIŠTE MAJKE BOŽJE SLJEMENSKE - KRALJICE HRVATA
 
Dragi članovi, prijatelji i simpatizeri Zajednice hrvata istočne hercegovine,
pozivam vas da zajedno hodočastimo u Svetište Majke Božje Sljemenske - Kraljice Hrvata u nedjelju, 26. lipnja 2022., sa prisutstvom na svetoj misi u 12 sati.
 
Prilazne stube
 
 
Sljemenska Kapelica Majke Božje Sljemenske (Kraljice Hrvata) je izgrađena 1932. godine prema projektu arhitekta Jurja Denzlera, a oslanja se na građevinske oblike crkvene umjetnosti iz doba prvih hrvatskih vladara, na kakve još danas nailazimo u Dalmaciji. Građena je od sljemenskog zelenog kamena i skladno je uklopljena u ambijent šume.

Crkva je zamišljena kao spomenik 1000 godišnjice hrvatskog kraljevstva i 1300 godišnjice pokrštenja Hrvata, na što podsjećaju detalji unutrašnjosti prožeti motivima iz domaće umjetnosti i povijesti. Zbog izrazitih kulturno-povijesnih, arhitektonskih i ambijentalnih vrijednosti službeno ja zaštićena kao kulturno dobro (Z-2392).

Poslije mise nastavit će se druženje uz iće i piće koje će hodočasnici donijeti.
 
Uz želju svakog dobra,
 
Branko Mustapić, predsjednik Zajednice Hrvata istočne Hercegovine

 

 
 
 
TEMATSKA VEČER PDF Ispis E-mail

TEMATSKA VEČER

Zajednice Hrvata istočne Hercegovine,

organizirala je

tematsku večer o najnovijim istraživanjima logora Jasenovac.

Gost predavač BIO je g. Igor Vukić.

VUKIĆ 1 


Tematska večer održana je

u prostorima Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata RH,

Trg žrtava fašizma 1, Zagreb, u utorak 14. lipnja s početkom u 19 sati.

Tom prigodom predstavljena je knjiga g. Igora Vukića 

o najnovijim istraživanjima logora Jasenovac.

 

IMG-20220617-WA0000

IMG-20220617-WA0001

 

Zahvaljujemo se nazočnima na dolasku. 

 
6. MEMORIJALNI TURNIR U ČAST I SJEĆANJE NA NEDJELJKA RAGUŽA - NEĐU PDF Ispis E-mail

Zajednica Hrvata istočne Hercegovine organizirala je

6. memorijalni turnir u čast i sjećanje na pokojnog Nedjeljka Raguža - Neđu.

Turnir je održan 4. lipnja 2022. s početkom u 10,00 sati

u sportskoj dvorani UBDR – Sportski klub Podsused, Aleja Seljačke bune 40, Zagreb- Podsused.

IMG-20220604-WA0064

IMG-20220604-WA0035

IMG-20220604-WA0048 1

IMG-20220604-WA0013

IMG-20220604-WA0014

IMG-20220604-WA0015

IMG-20220604-WA0016

IMG-20220604-WA0018

IMG-20220604-WA0019

IMG-20220604-WA0020

IMG-20220604-WA0054

IMG-20220604-WA0038

IMG-20220604-WA0039

IMG-20220604-WA0060

IMG-20220604-WA0051

 

Zahvaljujemo svim sudionicima 6. memorijalnog turnira.

 
POZIVNICA PDF Ispis E-mail

TEMATSKA VEČER

 

Dragi članovi i prijatelji Zajednice Hrvata istočne Hercegovine,

osobita nam je čast pozvati Vas

na tematsku večer o najnovijim istraživanjima logora Jasenovac.

Gost predavač je g. Igor Vukić.

 

VUKIĆ 1 


Tematska večer će se održati

u prostorima Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata RH,

Trg žrtava fašizma 1, Zagreb, u utorak 14. lipnja u 19 sati.

Radujemo se susretu!

 

Uz želje svakog dobra, 

Branko Mustapić, predsjednik Zajednice Hrvata istočne Hercegovine

 

 
LIPANJSKE ZORE PDF Ispis E-mail

LIPANJSKE ZORE

 

Prošlo je trideset godina od vojno - redarstvene akcije "Lipanjske zore" koja je počela 7. lipnja 1992. godine. Tom je akcijom oslobođeno 1 800 četvornih kilometara u kojima su smješteni hercegovački gradovi Mostar, Čapljina, Stolac i njihova okolica. Nesebičnom hrabrošću branitelja spriječeni su napadi srpskog agresora na Južnu i Srednju Dalmaciju. "Lipanjske zore" ujedno su u povijesti ostale zapisane kao prva u nizu oslobodilačkih akcija u Bosni i Hercegovini kojom je poražena zločinačka JNA. 

 

 

Prošlo je trideset godina od vojno - redarstvene akcije "Lipanjske zore" koja je počela 7. lipnja 1992. godine. Tom je akcijom oslobođeno 1 800 četvornih kilometara u kojima su smješteni hercegovački gradovi Mostar, Čapljina, Stolac i njihova okolica. Nesebičnom hrabrošću branitelja spriječeni su napadi srpskog agresora na Južnu i Srednju Dalmaciju. "Lipanjske zore" ujedno su u povijesti ostale zapisane kao prva u nizu oslobodilačkih akcija u Bosni i Hercegovini kojom je poražena zločinačka JNA. Dana 7. lipnja 1992., započela je operacija „Lipanjske zore“. Djelovanjem snaga HV-a, HVO-a i HOS-a, oslobođena je dolina rijeke Neretve, a na nekim mjestima (poput Ošanjića kod Stoca) združene hrvatske snage su izbile na današnju crtu razgraničenja između Federacije BiH i Republike Srpske.

 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

ZHIH

 

Zajednica Hrvata istočne Hercegovine osnovana je 1991. Okuplja sve ljude dobre volje koji su povezani s istočnom Hercegovinom. Temeljni cilj Zajednice je istraživanje i čuvanje kulturne i spomeničke baštine te običaja ovoga kraja.

Članarina


Podatke za uplatu

pronađite ovdje 

 

Popis uplaćenih članarina

za 2022. godinu

za 2021. godinu 

 

Hvala Vam što redovito

plaćate svoju članarinu!

 

 Pristupnica u članstvo

Sponzori

 

 IBAN račun Zajednice:

HR1723400091110093143

 

DONATORI I SPONZORI: 

g. Boban Matić

g.Luka Maslać

g. Vicko Goluža

g.Nedjeljko Perić

gđa.Nedjeljka Batinović

g. Stanko Čuljak

g.Martin Matić

g.Tomislav Mustapić

g.Dražen Raguž

g.Ivica Matić

g. Dražen Raić

 

 Dragi sponzori i donatori,

Bog vas blagoslovio!

Kontakt

 

Predsjednik Zajednice

Branko Mustapić

 098/358-768

 

Dopredsjednik

Vicko Šutalo 

Duhovnik
don Tihomir Šutalo

Tajnik

Josip Šijaković

 

Članovi Upravnog odbora:

1. Ivica Goluža
098/319-087

2. Josip Šijaković

3. Petar Papac

4. Vicko Šutalo

 

Članovi Nadzornog odbora:

1. Ivan Šutalo

 2. Neđeljka Batinović

3. Dražen Raguž

 

Mail: zhih@net.hr