Zajednica Hrvata istočne Hercegovine na središnjoj komemoraciji

povodom 71. obljetnice bleiburške tragedije hrvatskog naroda

U subotu 14. svibnja 2016. godine, u organizaciji Počasnog bleiburškog voda i suorganizaciji za liturgijski dio Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu a pod pokroviteljstvom Sabora Republike Hrvatske, na Bleiburškom polju pred 30.000 sudionika održana je središnja komemoracija povodom 71. obljetnice bleiburške tragedije hrvatskog naroda.

Komemoracija je počela molitvom odrješenja na groblju Unterloibach koju je predvodi Banjalučki nadbiskup Franjo Komarica, nastavljena misom zadušnicom za sve žrtve Bleiburga i križnih putova te svečanim polaganjem vijenaca na spomen obilježje.

U svojoj homiliji nadbiskup Komarica je rekao „da mnoštvo okupljenih na Bleiburškom polju pokazuje da ljudi iznova mogu smoći snage otkloniti ruševine koje žele nasilno sakrivati istinu te da su sposobni zajednički izgrađivati snagu ljubavi, pomirenja i mira na mjestu gdje su se nalazile ruševine zlobe, zablude i zlodjela“. Nadalje u svojoj propovijedi nadbiskup komarica je rekao „Od svih nas ovdje okupljenih, kao i svih koji ovu komemoraciju prate putem medija, svih ljubitelja istine, pravde, pomirenja i mira s pravom se smije očekivati, a osobito od službenih državnih predstavnika iz Hrvatske i BiH i čitave Europe, da odbace pritisak višedesetljetne javne šutnje.

S pravom se smije očekivati da otpočnete trezveno, objektivno i odlučno suočavanje s dramatičnim i tragičnim događajima s kraja II. svjetskog rata, neposrednog poraća, ali i iz vremena samog II. svjetskog rata i Domovinskog rata.

U jubilarnoj godini Božjeg milosrđa ne smije se dopusti da razbacane, nepokopane kosti desetaka tisuća stradalih, ne nađu svoj spokoj nakon sedam desetljeća zabrana, prijezira i nemara dosadašnjih službenih političkih predstavnika i institucija država u kojima smo živjeli i danas živimo.

Učinimo svi zajedno djelo milosrđa, pokopajmo konačno naše mrtve.

Pravedno i sređeno društvo ne može se izgrađivati s mržnjom i nasiljem te neka i današnji susret s Kristom bude povod za zajedničke nove poduhvate oko istinskog bratstva i ljubavi među sunarodnjacima, sugrađanima i suvremenicima.

Neka nam Gospodin omogući takve međusobne odnose bez kojih ne može biti mirnog zajedničkog života, a našim mrtvima među kojima su mnogi stradali bez dokazane krivice i suda vječni život.

Za mnoge od ubijenih ne zna se gdje su im kosti, a kršćanska vjera nalaže da je pokop sveta dužnost.

Bleiburg je najizrazitiji simbol totalitarizama i ideologija koje su strahovito i duboko ponizile ljudsko dostojanstvo i osramotile ljudski rod, gazeći bezočno ljudsko dostojanstvo, prava i slobode i uništavajući čovjekov osjećaj za suodgovornost i moralne i etičke vrijednosti.

Neizliječene rane iz Drugog svjetskog rata rađaju nova iskorjenjivanja. Na ovom potresnom mjesto koje simbolizira i veliki broj neistraženih masovnih grobnica naših sunarodnjaka na području Hrvatske, Slovenije i BiH, likvidiranih u suprotnosti s međunarodnim pravom tijekom i nakon II. svjetskog rata, iz naših srca bi se trebala vinuti molitva. Bože daj nam svoj mir, svoj, a ne mir robova. Mora se konačno čuti naš glas za čovjeka, njegovo dostojanstvo, a ako

budemo šutjeli onda će zakon jačeg i dalje carevati.

Neizliječene brojne rane iz užasnog II. Svjetskog rata i poraća, zbog dugogodišnjeg gaženja i preziranja istine i nespremnosti uspostavljanja procesa praštanja među ljudima, izrodila nova gorka iskorenjivanja, ne samo pojedinaca nego i velikog dijela hrvatskog naroda zbog čije se žrtve komemorira na Bleiburgu.

Nažalost, u protekla dva desetljeća pred našim su se očima dogodili novi Bleiburg i novi Križni put koji je ostavio stravične posljedice.“

Citiravši Ivana Pavla II. koji je 1999. za posjeta Hrvatskoj poručio da oprostiti i pomiriti znači očistiti srce od zaraze mržnje, priznati bratom i onoga koji nam je nanio zlo i ne dopustiti da nas zlo pobjedi, nadbiskup Komarica upitao je: "Jesmo li voljni to primiti i provoditi u djelo svjesni da alternative nema";. Na svečanoj komemoraciji sudjelovalo je i 45 članova Zajednice Hrvata istočne Hercegovine.