Molitva Sv. Mihovilu


Mihovil

Sveti Mihovile Arkanđele, brani nas u boju protiv pakosti, u zasjedama đavolskim budi nam zaklon. Ponizno molimo neka mu zapovjedi Svemogući Bog:
Ti vojvodo vojske nebeske Sotonu i druge zle duhove koji svijetom obilaze na propast duša, božanskom krepošću u pakao strovali. Amen! (Papa Lav XIII.)

Izdvojeno

 

 

1.1.2023.

Nova godina

6.1.2023.

Bogojavljenje - sveta Tri kralja

15.1.2023.

Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske

PRENOSIMO IZ DRUGIH MEDIJA: RTV HB | O jeziku i značaju Povelje Kulina bana iz 1189. godine PDF Ispis E-mail

RTV HB | O jeziku i značaju Povelje Kulina bana iz 1189. godine

RTV HB | O jeziku i značaju Povelje Kulina bana iz 1189. godine

POVELJA BANA KULINA

VIŠE NA: https://www.youtube.com/watch?v=gd6u1yaTJEg

 
PRENOSIMO IZ DRUGIH MEDIJA: Zašto je Hrvat Hrvatu vuk? PDF Ispis E-mail

Zašto je Hrvat Hrvatu vuk?

 

Bože, žeže tvoja riječ

Zašto je Hrvat Hrvatu vuk? Bože, žeže tvoja riječOstavljen bijah negdje na putu, u rano poslijepodne, dok je Sunce bilo još visoko na obzorju  i pretvaralo komadiće kamena u sitne glavnje što su mi žegle potplate i sušile pešnje. Polako se, na vršcima prstiju, kretah torijunima što vodijahu prema kućama u prančioku iz kojih nije dopirao ni najtiši zvuk. Bludjeh pogledom u potrazi za tračkom hlada i za nekom kruškom o kojoj mi zboraše starac što je odavna napustio ove strme laze. „O Bože, nek se dovrši pečalno ovo lutanje“, molih se riječima pjesnika dok su me opsjedale misli smućene od žege i trudne od svakodnevice jer ne bijaše nikoga i ničesa da ih ostudeni i odmori, da me prestanu peći i da se oslobode iz grla u kojemu su se zaplele od dugočasne šutnje i promukla vapaja. „O Bože, žeže tvoja riječ“, izažeh iz sebe dok se bližih prvoj kući na kojoj su škripale dotrajale škure bezuspješno ištući blisko lice da mu se potužim ili prolaznika da mi obriše potno čelo. Sam samcat i dalje hodih napuštenim selom dok napokon ne naiđoh na prosušenu krušku pod kojom bijaše plitak zdenac, rukom zagrabih vodu i sjedoh pod stablo. Napojena me umiri zmorac, sustalost me obori i usnuh da dočekam odlutalu braću. Kad otklopih oči, braća bijahu nada mnom, mjesto kruške hlad mi činjaše nagorjelo deblo, a u ustima ćutjeh vonj suhe zemlje. Zbunjen pogledom zaiskah zdenac, no ne ugledah ga. Tek iza ugla zapazih starca kako zakračunava vrata, pa i ja zauzlah jezik svjestan da me ni braća ne žele čuti.

VIŠE NA: https://identitet.hr/zasto-je-hrvat-hrvatu-vuk/

 
PRENOSIMO IZ DRUGIH MEDIJA: Domagoj Vidović: Fantomska džamija u Neumu PDF Ispis E-mail

Domagoj Vidović: Fantomska džamija u Neumu

Već se stotinjak godina uporno traži neki odlomak zida koji bi upućivao na moguće ostatke kakva muslimanskoga vjerskog zdanja, pa se i jedna razvalina u neumskome naselju Polača uporno nastoji proglasiti dijelom navodne džamije uza navodno muslimansko groblje.Međutim, od neutemeljenih i očito izmišljenih usmenih predanja bošnjački povjesničari već gotovo čitavo stoljeće ne odustaju. Doduše, kako džamija nije mogla tek tako nestati, narativ se djelomično promijenio. Nedavno je bošnjački povjesničar Emir Demir objavio knjigu Bosanskohercegovačko pristanište Klek – Neum u osmanskim dokumentima 1859. – 1876. te je tim povodom bio gostom Al Jazeere.

VIŠE NA: https://www.maxportal.hr/kolumne/domagoj-vidovic-fantomska-dzamija-u-neumu/

 
PRENOSIMO IZ DRUGIH MEDIJA: Župnik poručio s Ivanice: Neka ovaj molitveni prostor za budućnost bude zalogom mira i pomirenja! PDF Ispis E-mail

Župnik poručio s Ivanice: Neka ovaj molitveni prostor za budućnost bude zalogom mira i pomirenja!

<p>Blagoslov na Ivanici</p>

Na svetkovinu Mučeništva sv. Ivana Krstitelja - Glavosjek, zaštitnika filijale Ivanica i naslovnika crkve u izgradnji i Pastoralnog centra, danas, 29. kolovoza u budućem Pastoralnom centru na Ivanici slavila se sveta misa s blagoslovom započetih radova, kao i već izgrađene i opremljene dvorane Centra.

Svetu misu je predvodio i blagoslovni obred obavio mons. Petar Palić, apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanjski uz sudjelovanje više svećenika.

VIŠE NA: https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/zupanija/dubrovnik/svecano-na-ivanici-blagoslovljeni-radovi-na-izgradnji-crkve-i-vec-izgradene-dvorane-pastoralnog-centra-1318701

 
PRENOSIMO IZ DRUGIH MEDIJA:U Trebinju Dan Trebinjsko-mrkanske biskupije i 1000 godina od prvog spomena kod Svete Stolice PDF Ispis E-mail

Trebinjsko mrkanska biskupija - Stolac.co

U nedjelju 24. rujna 2023. godine Trebinjsko-mrkanska biskupija slavi svoj liturgijski i crkveni Dan, svetkovinu sv. Mihovila Arkanđela, zaštitnika ove biskupije.

Više na: https://www.stolac.co/stolac/stolac-vijesti/u-trebinju-dan-trebinjsko-mrkanske-biskupije-i-1000-godina-od-prvog-spomena-kod-svete-stolice

 

Trebinjsko-mrkanska biskupija je biskupija Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini u sklopu Vrhbosanske metropolije. Biskupija ima sjedište u Trebinju sa stolnom crkvom Rođenja Blažene Djevice Marije. Biskupska stolica je trenutačno upražnjena (sede vacante), a biskupijom upravlja kao trajni apostolski upravitelj biskup Petar Palić. Najstarija je biskupija na području Bosne i Hercegovine.
Osnovana: prije 1022.
Župe: 15

U drugoj polovici 10. stoljeća za pontifikata pape Grgura V. (996. – 999.) Trebinje se spominje kao biskupija. U prvih dvjesta pedeset godina (oko 1000. – 1250.) sjedište je biskupije bilo u gradu Trebinju. Katedrala je bila posvećena sv. Mihovilu, Arkanđelu, zaštitniku biskupije. S prodorom Mongola (1240. – 1242.) ovaj je kraj opustošen i porušen.

Nakon što je raški kralj Uroš I. (1242. – 1276.) iz Trebinja protjerao biskupa Slavija1252. godine, biskup je trebinjski 1284. godine primio u posjed od dubrovačke plemićke obitelji Theophilis tri otočića na području Dubrovnika: Sveti Marko ili Markan - danas nenastanjen; Sveta Barbara ili Bobara - danas nenastanjena; Sveti Petar ili Supetar - danas nastanjen s ponekom obitelji, i od Gradskoga vijeća poluotok Molunat (Molonto) - danas nastanjen. Godine 1218. prvi spomen benediktinskoga samostana na otoku sv. Marka, Markana ili Mrkna. A posljednji benediktinac spominje se 1296. nastanjen ne na Mrkanu nego na Lokrumu.

Godine 1284. papa Martin IV. nalaže dubrovačkomu nadbiskupa Bonaventuri providiti biskupske katedre u Trebinju i Stonu. Nema isprava o tome proviđenju. Mrkan se tom prigodom ne spominje. Godine 1322. prvi se put u domaćim - ne i u vatikanskim - dokumentima spominje „episcopus Mercane” - mrkanski biskup, Nikola, franjevac. Godine 1326. trebinjski biskup Nikola administrira samostan na Mrkanu. Godine 1344. papa Klement VI. premješta biskupa trebinjsko-mrkanskoga Bonifacija u Šibenik. Od te godine trebinjska se biskupija ispražnjuje i u prvi se plan stavlja naslov mrkanski. Kroz 14. stoljeće Sveta Stolica nastavlja imenovati trebinjske biskupe više kao naslovne, koji rezidiraju u raznim europskim gradovima. Svršetkom 14. stoljeća Papa nastavlja s imenovanjima trebinjskih biskupa iz dubrovačkoga klera, redovničkoga i dijecezanskoga. Od godine 1482., s navalom Turaka, Trebinjska je biskupija pretrpjela daljnje slabljenje. Ostatci katolicizma živjeli su u atmosferi učestalih prijelaza na pravoslavlje, a osobito pod pritiskom otomanske vlasti na islam.

Od 1600. godine biskupija počinje institucionalno živjeti u svojim dvjema župama: Gradac i Ravno1637. godine otvoren je u Dubrovniku Budislavićev pravovjerni zavod u kojem se školovalo klerike, đake iz ove biskupije.[4] Katolički je narod sve više naseljavao ovo područje unatoč otomanskim zulumima. Kler se oporavljao, osobito zahvaljujući Kongregaciji za širenje vjere (osnovana 1622.), koja je ustanovila više sjemeništa - u Fermu, u Loretu, u Rimu - koja su primala također trebinjske svećeničke kandidate na školovanje. Povećavao se broj novih župa: Dubrave, TrebinjaHrasnoKlepci, Trebinje... Kroz gotovo 430 godina (1391. – 1819.) ova je biskupija, s dvostrukim naslovom, imala svoje vlastite domaće biskupe s boravkom na području Dubrovnika. Od 1819. do 1839. biskupijom upravljaju kao apostolski delegati članovi Dubrovačkoga katedralnog kaptola.

Od 1839. do 1890. snagom apostolskoga pisma pape Grgura XVI. „Apostolici muneris“, od 12. rujna 1839., dijecezom upravljaju dubrovački biskupi kao apostolski administratori.

Papa Lav XIII. uspostavio je apostolskim pismom Ex hac augusta ("S ove uzvišene stolice"), 5. srpnja 1881., metropolitansko sjedište u Sarajevu, s nadbiskupijom Vrhbosanskom sa sjedištem također u Sarajevu, Banjalučkom biskupijom sa sjedištem u Banjoj Luci te Mostarsko-duvanjskom biskupijom sa sjedištem u Mostaru. Metropoliji pripada i Trebinjsko-mrkanska biskupija ostajući privremeno pod upravom dubrovačkih biskupa.[5] Biskupijske granice, prema Pismu Ex hac augusta: „Mrkansko-trebinjska biskupija zadržat će netaknute svoje granice, kao i broj župa koje su sada podložne jurisdikciji biskupa upravitelja“.[6] Tada postojeće župe: Dubrave, Gradac, Hrasno, Klepci, Ravno, Stolac, Trebinja. Prema Šematizmu Hercegovačke franjevačke kustodije iz 1889. godine, župama u šest hercegovačkih kotareva tj. "Stoca, Ljubinja, Trebinja, BilećeGacka i Nevesinja upravljaju svjetovni svećenici, a njihovoj se upravi može prepustiti i župa Glavatičevo u konjičkom kotaru"[7] Isti je Papa 8. srpnja 1890. iz jurisdikcije dubrovačkoga biskupa izuzeo i na mostarsko-duvanjskoga biskupa kao apostolskog administratora prenio upravu Trebinjsko-mrkanske biskupije: „Stoga Našom apostolskom vlašću, snagom ovoga Pisma, upravu Crkava Trebinjske i Mrkanske trajno sjedinjenih, koju je do sada vodio dubrovački biskup, prenosimo na mostarskoga biskupa pro tempore bilo u duhovnim bilo u vremenitim stvarima ad beneplacitum Nostrum = do drukčije odluke.“[8]

Granice između Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, prema Dekretu Svete Stolice (Kongregacije za širenje vjere), 24. ožujka 1891., potegnute su ovako: „Od Metkovića do Bivolja brda rijeka Neretva, odatle se protežu tako da dijele civilni kotar mostarski od civilnoga kotara stolačkoga, isti kotar stolački od civilnoga kotara nevesinjskoga, isti kotar nevesinjski od kotareva bilećkoga i gatačkoga (Gacko), napokon gatački kotar od fočanskoga“.[9] To znači da u Mostarsko-duvanjsku biskupiju ulaze, s lijeve strane Neretve, kotarevi: Nevesinje, KalinovikFočaRudoČajniče. A u Trebinjsko-mrkansku biskupiju ulaze kotarevi: Stolac, Ljubinje, Bileća i Gacko.

Spomenuta četiri posjeda - Mrkan, Bobaru, Supetar i Molunat - nacionalizirale su jugokomunističke vlasti 13. veljače 1948. s obrazloženjem Ministarstva poljoprivrede: “… već iz činjenice, da se dulje vremena ne postavlja biskup za trebinjsku biskupiju, ovo Ministarstvo zaključuje, da ova biskupija stvarno ne postoji...“ a iste godine apostolskog upravitelja – biskupa Petra Čulu – osuđuju na zatvorsku kaznu 11 i pol godina![10] Biskupska kuća u Dubrovniku nacionalizirana je konačno 1961. godine.

Odlukom pape Benedikta XVI., od 4. siječnja 2006., Vrhbosanska metropolija izuzeta je ispod jurisdikcije Kongregacije za evangelizaciju naroda i stavljena pod privremenu upravu Državnoga tajništva Svete Stolice s nakanom da prijeđe pod redovitu jurisdikciju Kongregacije za biskupe.

 
OBAVIJEST O SMRTI PDF Ispis E-mail

 

 

osmrtnica tihomir raguz2

 

POČIVAO U MIRU BOŽIJEM!

 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

ZHIH

 

Zajednica Hrvata istočne Hercegovine osnovana je 1991. Okuplja sve ljude dobre volje koji su povezani s istočnom Hercegovinom. Temeljni cilj Zajednice je istraživanje i čuvanje kulturne i spomeničke baštine te običaja ovoga kraja.

Članarina


Podatke za uplatu

pronađite ovdje 

 

Popis uplaćenih članarina

za 2023. godinu

za 2022. godinu

za 2021. godinu 

 

Hvala Vam što redovito

plaćate svoju članarinu!

 

 Pristupnica u članstvo

Sponzori

 

 IBAN račun Zajednice:

HR1723400091110093143

 

DONATORI I SPONZORI: 

g. Boban Matić

g.Luka Maslać

g. Vicko Goluža

g.Nedjeljko Perić

gđa.Nedjeljka Batinović

g. Stanko Čuljak

g.Martin Matić

g.Tomislav Mustapić

g.Dražen Raguž

g.Ivica Matić

g. Dražen Raić

 

 Dragi sponzori i donatori,

Bog vas blagoslovio!

Kontakt

 

Predsjednik Zajednice

Branko Mustapić

 098/358-768

 

Dopredsjednik

Vicko Šutalo 

Duhovnik
don Tihomir Šutalo

Tajnik

Josip Šijaković

 

Članovi Upravnog odbora:

1. Ivica Goluža
098/319-087

2. Josip Šijaković

3. Petar Papac

4. Vicko Šutalo

 

Članovi Nadzornog odbora:

1. Ivan Šutalo

 2. Neđeljka Batinović

3. Dražen Raguž

 

Mail: zhih@net.hr